PARTIZANSKA NEKROPOLA novi je film Chrisa Leslieja, škotskog novinara, reditelja, dokumentariste, i starog gosta BH Film programa, koji će naša publika moći pogledati danas u 15 sati.
Nekropola o kojoj je riječ jeste Partizansko spomen-groblje u Mostaru, remek-djelo jugoslovenskog arhitekte Bogdana Bogdanovića nastalo prije tačno šezdeset godina. Spomen-groblje u svom impozantnom rješenju sadržava kosturnicu s posmrtnim ostacima boraca i borkinja čuvenog Mostarskog bataljona, koji su svoj život dali u borbi protiv fašističkog okupatora i njegovih domaćih saradnika u Drugom svjetskom ratu. Najveći dio Spomen-groblja čini sedam stotina kamenih cvjetova – spomen ploča sa imenima svih poginulih mostarskih partizana i partizanki. Već trideset godina, od posljednjeg rata devedesetih do današnjih dana, ove spomen ploče kao i ostatak spomen-groblja su konstantne mete neonacističkih vandala. Svoje najveće razaranje ovi nepoznati zločinci počinili su 22. juna 2022. godine, kada je u jednoj noći porazbijano svih sedamsto kamenih ploča na groblju. Spomen-groblje išarano je nacističkim simbolima, mahom svastikama, kao i obilježjima fašističke Nezavisne Države Hrvatske. Počinioci ne kriju svoju ideologiju, ali vlasti i policija kao da se ne trude dovoljno da otkriju njihove identitete – do današnjeg dana niko nije optužen za ovaj neshvatljivi vandalizam.
Nekada simbol zajedništva i spajanja, Neretva Mostar danas dijeli na dvije obale, koje se uporno nastoje prikazati etnički različitima i nespojivima. Stari most, najveći simbol grada, srušen od strane predstavnika one iste ideologije koja danas svoj potpis ostavlja na uništenom groblju, obnovljen je poslije rata, za razliku od partizanske nekropole zaboravljene od Mostaraca i omražene od nacionalista. Ipak, mala grupa muškaraca i žena nastoji savladati strah i zauzeti se za nekropolu. Neki od njih su rodbina i saborci palih partizana i partizanki, kojima žele položiti cvijeće na oskrnavljena spomen obilježja. Neki od njih su mostarski historičari i arheologinje koji znaju da uništavanje prošlosti ne vodi boljoj budućnosti. Neke od njih su mlade umjetnice koje u spomen-groblju pronalaze inspiraciju i način da svojim djelima dignu glas protiv povampirenog fašizma.
Leslie u nešto više od sat vremena uspijeva proniknuti u ozbiljnu problematiku grada o kojoj mi sami, Bosanci i Hercegovci, se rijetko usuđujemo ili želimo govoriti. Njega nije strah sagledati konflikt sa više strana, te postaviti pitanja i iznuditi odgovore i od onih koji se protive spomen-groblju i svojom ideologijom hrane mlade vandale koji macolama u noći uništavaju spomen-ploče svojih sugrađana. Povrh svega, u ovom dokumentarcu Leslie konačno oživljava sjećanja na Husu, Hasniju, Himzu, Salku te mnoge druge, njih sedam stotina, koji su život dali za slobodu grada danas opet zarobljenog – ovog puta u vlastitim podjelama.
Bojana Vidosavljević
