Nagrada Ivica Matić

Udruženje filmskih radnika BiH je 2003. godine ponovo uspostavilo nagradu koja se do 1992. godine dodjeljivala za doprinos bosanskohercegovačkom filmu. Nagrada se dodjeljuje članu / članovima Udruženja za istaknuto filmsko djelo u toj godini, te članu Udruženja za ukupan doprinos bosanskohercegovačkoj kinematografiji, prema Pravilniku Udruženja filmskih radnika BiH.

Nagrada se jednom godišnje dodjeljuje članu Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine i nosi ime jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih filmskih autora – Ivice Matića. Ivica Matić rođen je u Varešu, 1948. godine i radio je kao reditelj i snimatelj. Od 1968. započinje s profesionalnim radom na Televiziji Sarajevo kao snimatelj (povremeno i kao reditelj), a uporedo nastavlja stvarati opus izuzetnih amaterskih ostvarenja, čiji je potpuni autor. Ivica Matić je 1976. godine u Zagrebu diplomirao na Odsjeku za kameru. Njegov jedini igrani, i najznačajniji, film je ŽENA S KRAJOLIKOM (1976.), stilizirani esej o odnosu umjetnik – društvo. Matić je u ŽENI S KRAJOLIKOM pokazao izvanredan, prefinjen i jedinstven osjećaj za fotografiju i atmosferu, postajući tako s prvim, i jedinim filmom obećavajuće ime bosanskohercegovačke kinematografije. Ivica Matić umro je 1976. godine u Sarajevu, u 29. godini života. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje pod pokroviteljstvom Fondacije za kinematografiju Sarajevo.

Dobitnici nagrade "Ivica Matić" do sada su:

2003. – reditelj Pjer Žalica za film GORI VATRA;

2004. – reditelj Srđan Vuletić za film LJETO U ZLATNOJ DOLINI;

2005. – filmski radnik Mensud Arslanović, nagrađen posthumno za životni doprinos bh. kinematografiji;

2006. – rediteljica Jasmila Žbanić za film GRBAVICA i Gavrilo Grahovac, tadašnji ministar Federalnog Ministarstva kulture i sporta (počasna nagrada za doprinos bh. filmu);

2007. – reditelji Gojko Šipovac i Vlatko Filipović za životni doprinos bh. kinematografiji;

2008. – rediteljica Aida Begić i producentica i scenaristica Elma Tataragić za film SNIJEG;

2009. / 2010. – reditelj Vefik Hadžismajlović i filmski radnik Aziz Arnautović za cjelokupni doprinos bh. filmu.

2011. – Srđan Šarenac, reditelj dokumentarnog filma SELO BEZ ŽENA, i Pero Burić za životni doprinos bh. filmu.

2012. – Vera Mihić za životni doprinos bh. filmu te autorska ekipa filma DJECA (Erol Zbučević, Igor Čamo, Sanja Džeba, Sanda Popovac i Miralem Zubčević)

2013. – Mustafa Mustafić za životni doprinos bh. filmu i Danis Tanović za film EPIZODA U ŽIVOTU BERAČA ŽELJEZA.

2014. – Mirsadu Purivatri, direktoru Sarajevo Film Festivala, i producentu Zoranu Galiću za doprinos bh. kinematografiji.

2015. –  Ademiru Kenoviću, producentu i reditelju; producentici Amri Bakšić Čamo i direktoru fotografije Erolu Zubčeviću.

2016 – Redžinaldu Šimeku, montažeru, Tomislavu Topića, direktoru Mediteran Film Festivala, te članovima akcione grupe za autorska prava (Jovanu Marjanoviću, Elmi Tataragić, Pjeru Žalici, Amaru Noviću)

2017 –  Reditelju Alenu Drljeviću i producentu Damiru Ibrahimoviću za film MUŠKARCI NE PLAČU, Dragutinu Ressneru i Nidžari Mehić za životni doprinos bh. filmu

2018 – Projektu „Sarajevo grad filma“, te reditelju Vesku Kadiću i direktoru fotografije Milenku Uherki za životni doprinos bh. filmu

2019 – Mustafi Kapidžiću za životni doprinos bh. filmu, reditelju Nerminu Hamzagiću za film PUN MJESEC i scenaristici Elmi Tataragić za filmove BOG POSTOJI, ZOVE SE PETRUNIJA i ŠAVOVI

2020 – Ratku Orozoviću i Danijalu Šukalo za životni doprinos bh. filmu, te producentu Damiru Ibrahimoviću za film QUO VADIS, AIDA? i dizajneru zvuka Igoru Čami za filmove QUO VADIS, AIDA? i KONCENTRIŠI SE, BABA

2021 – Nedžadu Begoviću za životni doprinos bh. filmu, te reditelju Igoru Drljači za fim TABIJA