Jasmin Duraković će se publici u sklopu BH Film programa predstaviti filmom POSLJEDNJA BARIJERA koji se bavi sudbinom dvije mlade djevojke Nur i Zhore, izbjeglice iz Sirije, na njihovom putu za Zapad.

Jasmin Duraković je razgovarao s nama o angažovanom filmu, političkoj situaciji u Evropi, te o tome kako je bilo raditi na filmu koji je zahtijevao nevjerovatno brzo reagovanje.

 

Film koji ove godine imamo priliku gledati u BH Film programu POSLJEDNJA BARIJERA bavi se jednim od najvećih političkih pitanja u Evropi trenutno – pitanjem velikog broja izbjeglica koji dolaze preko mora u Evropu. Koliko je bitno baviti se političkim pitanjima u filmovima koje stvaramo? 

Film se mora baviti važnim pitanjima oko nas. Izbjeglička kriza se događala u našem susjedstvu i mi smo reagirali na nju. Razvoj događaja u Evropi nakon velikog izbjegličkog talasa u jesen 2015. samo je potvrdio značaj ove teme. Praktično, mnoge evropske vlade guraju ovaj problem pod tepih i mi smo se, osjetivši da stvari mogu ići u tome pravcu, u filmu bavili i time, kao i krizom evropskog političkog i duhovnog identiteta. Ovo je film o izbjeglicama ali i o sumraku evrpskog društva i vrijednosti.

 

U filmu se nalazi više paralela koji povezuju Bosnu i Hercegovinu sa trenutnom izbjegličkom krizom: Michael na početku gleda kraj NAFAKE i likove koji odlaze niz rijeku da bi kasnije ispraćao izbjeglice preko rijeke, jedna od žena koja pomaže izbjeglicama rodom je iz Srebrenice i slično. Kolika je, zaista, sličnost između onoga što su preživjeli Bosanci i Hercegovci i onoga što danas preživljavaju izbjeglice bježeći od rata?

Ideja za povezivanje priče preko Nafake došla je od mog producenta i scenariste Roberta Hofferera. S druge strane, ljudi koji bježe iz svojih domova ili ognjišta su svi isti bez obzira da li se radi o Bosancima ili Sirijcima. Bosanski dio ekipe filma jako dobro razumije o čemu se tu radi i to je bio, rekao bih, olakšavajući moment u procesu stvaranja ovog filma.

 

Film je nastao kao veoma brza reakcija na krizu koja se počela dešavati na granicama Evrope, čini se da nije bilo baš puno vremena za razradu priče. Kako je izgledalo istraživanje?

Da, u pravu ste. Mi smo htjeli da se film snima u trenutku dok su  izbjeglice na granicama Mađarske, Hrvatske i Austrije. Tako da je od trenutka kada smo počeli da pišemo scenarij do njegovog snimanja proteklo 20 dana. Bili smo svjesni ograničenja koja sa sobom nosi ta brzina ali smo cijenili da je važno da uhvatimo i taj historijski momenat. I mislim da smo ga uhvatili, a to je za ovaj film bilo i najvažnije.

 

Većina likova s kojima se susrećemo u filmu, osim Zhore i Nur, ima bar jednu izrazito negativnu osobinu, zašto? Da li se u tome ogleda stav prema ljudima koji su dočekali izbjeglice u Evropi, čak i kad su iz manjih zemalja poput naše?

Ljudi sami po sebi nisu savršena bića i predrasude ili čak mržnja prema drugome i drugačijem je vrlo česta oko nas. Nismo htjeli da idealiziramo svijet oko sebe niti da pravimo socijalnu priču o ljudima koji su u nevolji i onima koji im kao pomažu. Činjenica je da ove izbjeglice nisu naišle na preveliko razumijevanje ni od koga i da su žrtvovane zbog globalne političke situacije u svijetu u kojem dominira mržnja, ksenofobija, vjerski sukobi i terorizam. Ovaj film govori o tome, govori i o nekoj vrsti smrti Evrope kakvu smo dosad znali, pa i vjerovali u nju.

 

Jedan ste od rijetkih reditelja koji stalno rade sa scenaristima, šta ti to donosi i kako izgleda razvoj scenarija s njim?

Ponekad radim po svojim scenarijama, ponekad po tuđim. Meni je važno da u nekoj priči ili scenariju koji drugi pišu mogu da vidim film po svojoj mjeri.  POSLJEDNJA BARIJERA, kao međunarodni projekat, donijela mi je jedno iskustvo rada u projektu kojeg neko drugi producira i ima svoju priču, dok je moje bilo da režiram. To iskustvo ima svoje negativne i pozitivne strane, pa je kao takvo i dragocjeno.

 

Šta je sljedeće u planu za Jasmina Durakovića?

Dva su projekta u igri. Jedan je BALADA O PIŠONJI I ŽUGI koji nastaje po čuvenoj pjesmi Zabranjenog pušenja i u suradnji sa Sejom Seksonom, dok je drugi jedan moj potpuno autorski projekt – drama/noir triler SVE O LJUBAVI, KNJIGAMA I PSIMA. Postoji u opticaju i jedan novi međunarodni projekat ali o tome nekom drugom prilikom.